Vijesti > NAPOKON Vlada Republike Hrvatske prihvatila konačan prijedlog Zakona o socijalnoj skrbi

Posebnu pažnju u ovom povijesnom zaokretu nabolje za populaciju osoba s invaliditetom privukla je novost o skidanju svih cenzusa s osobne invalidnine, kao i povećanje iste s 1500 na 1750 kuna

Ljubica Lukačić

 

Povodom prihvaćanja konačnog prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi 13. siječnja 2022. na 95. sjednici Vlade Republike Hrvatske, saborska zastupnica Ljubica Lukačić, zajedno s Vojinom Perićem, predsjednikom Hrvatskog saveza slijepih i Maricom Mirić, potpredsjednicom Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH), sazvala je sutradan, 14. siječnja, s početkom u 10,30 sati, press konferenciju u prostorijama Galerije Sunce u sklopu Ustanove URIHO u Zagrebu.

Posebnu pažnju u ovom povijesnom zaokretu nabolje za populaciju osoba s invaliditetom, privukla je novost o skidanju svih cenzusa s osobne invalidnine, kao i povećanje iste s 1500 na 1750 kuna.

Naime, na 95. sjednici Vlade Republike Hrvatske je, između ostaloga, prihvaćen set zakona koji čini dio reforme sustava socijalne skrbi te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada, uz povećanje iznosa osobne invalidnine na 1750 kuna i ukidanje cenzusa. Kako je pojašnjeno, radi se o sedam zakona koji su dio reforme sustava socijalne skrbi, a uz koje su vezana i tri nacionalna plana koja je Vlada Republike Hrvatske usvojila na sjednicama tijekom prosinca. Inače, zakoni su izrađeni u suradnji s organizacijama civilnog društva, akademskom zajednicom i udrugama.

Kako kažu iz nadležnog ministarstva, Zakon o socijalnoj skrbi je temeljni propis kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi, korisnici, prava i usluge te postupci za njihovo ostvarivanje, način obavljanja djelatnosti i druga pitanja značajna za djelatnost socijalne skrbi. Zakonom se predviđa redefiniranje zajamčene minimalne naknade uz istovremeno povećanje s 800 na 1000 kuna, definira se i povećanje iznosa osobne invalidnine s 1500 na 1750 kuna te ukidanje cenzusa za ostvarivanje prava na osobnu invalidninu. Također, redefinira se naknada za troškove stanovanja, povećava se iznos naknade za osobne potrebe korisnika, prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja. Ujedno se proširuje krug osoba kojima se može priznati pravo na status njegovatelja čime se potiče ostanak djeteta s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u vlastitom domu i sprječava njihova institucionalizacija. Propisuju se i nove usluge kao što je sveobuhvatna procjena i planiranje, prethodna stručna procjena, socijalno mentorstvo i psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja.

Zakonom o udomiteljstvu će se redefinirati posebni uvjeti za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva za djecu na način da se omogući obavljanje specijaliziranog udomiteljstva udomiteljima koji već obavljaju udomiteljstvo i imaju trogodišnje iskustvo u pružanju usluga smještaja djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi.

Preostalih pet zakona koji se odnose na reguliranje profesije u sustavu socijalne skrbi baziraju se na profesijama socijalnih radnika, psihologa, socijalnih pedagoga, edukacijskih rehabilitatora, psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta. Zakonima se želi postići usklađivanje Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija s drugim propisima kojima se uređuju regulirane profesije, ali i postići kvalitetniji i ažurniji rad Komora u samom razvoju profesije.

Vojin Perić i Marica Mirić.Kako je napomenuo ministar Aladrović na sjednici, za ovaj cijeli set zakona u 2022. godini izdvojiti će se više od 500 milijuna kuna više nego u 2021. godini.

Napomenimo i to da su povodom sjednice navedene i Izmjene i dopune Zakona o tržištu rada, koje se donose radi usklađivanja s novim Zakonom o socijalnoj skrbi kojim se, u okviru reforme sustava socijalne skrbi, mijenja stvarna nadležnost u postupcima priznavanja prava na naknadu do zaposlenja. Umjesto centara za socijalnu skrb, o navedenom pravu odlučivat će Hrvatski zavod za zapošljavanje sukladno propisima o zapošljavanju.

Sugovornici na press konferenciji ponovili su sve bitne stavke i naglasili da su Lukačić i Mirić oko 25 godina radile na tome, da bi se napokon došlo do ovih rezultata. Ujedno su svi troje zahvalili predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću, što je učinio nešto za populaciju osoba s invaliditetom što nitko dosada nikada nije učinio. Stoga ne čudi što su pred svima izrazili izuzetno zadovoljstvo učinjenim jer napokon je došlo do rezultata, nakon niza godina.

Kao što je istaknula Lukačić, napokon će se skinuti svi cenzusi s osobne invalidnine, od prihodovnog do imovinskog. Ujedno, povećat će se iznos osobne invalidnine za 250 kuna, što je rezultat partnerskog odnosa nje kao zastupnice, SOIH-a i Vlade Republike Hrvatske, koja je za dobivene prijedloge pokazala puno razumijevanje. Prihvaćanjem konačnog prijedloga na sjednici, rekla je da sad isti ulazi u saborsku proceduru.

- Osobna invalidnina za osobe s invaliditetom se povećava s 1500 na 1750 kuna, što je jako važno za osobe s invaliditetom. Ono što je još važnije jest da će s osobne invalidnine biti skinuti svi cenzusi. Dakle, i prihodovni i dohodovni cenzus više neće biti vezan za osobnu invalidninu. I svatko onaj tko radi ili ima mirovinu moći će ostvariti pravo na osobnu invalidninu. To su dvije velike stvari koje su vezane za osobe s invaliditetom - pojasnila je Lukačić, navevši da je navedeno dokaz koliko Vlada smatra osobe s invaliditetom partnerima.

Lukačić se osvrnula i na činjenicu da se ipak slušalo ono što je predlagala dugi niz godina kao saborska zastupnica, s time da su njezini prijedlozi usuglašeni sa SOIH-om, što predstavlja jedan dobar oblik suradnje koji je naposljetku donio i velike rezultate, odnosno partnerstvo kao najbolji put da se zajednički rješavaju problemi.

Perić je za razliku od mnogih dosadašnjih 'grubih' javnih nastupa, odnosno istupa, kao i na sastancima, ovaj put bio blag i pohvalio je što se dogodilo. Naglasio je da se dogodio 'civilizacijski iskorak' u demokratskom društvu, jer je ovim Zakonom smanjena diskriminacija prema osobama s invaliditetom, koje se svakodnevno susreću s mnogobrojnim preprekama. Posebno je istaknuo kako je nakon jako dugo vremena bio sretan kad je čuo da je Vlada napokon prihvatila konačan prijedlog. Naposljetku se zahvalio Vladi na čelu s premijerom Plenkovićem na strpljenju i razumijevanju potreba populacije osoba s invaliditetom. Rekao je također da se invaliditet treba postaviti kao sekundarni atribut pojedinaca, a osobe s invaliditetom gledati prema njihovim rezultatima i postignućima.

- Mislim da se dogodio 'civilizacijski iskorak' jedne demokracije u smislu da se prihvaćaju svi potencijali, svi talenti i sve ono što osobe s invaliditetom posjeduju. Dakle, da su svi svjesni naših 'dručkijosti', ali i da te 'dručkijosti' ne poklapaju osobu i da zapravo ostavljaju sve njezine vrijednosti, kako na tržištu rada, tako i u obrazovanju i u svim aspektima ljudske djelatnosti. I to je važno. Jer da su ostali cenzusi, istjerali bi nas s tržišta rada, ne bi poštovali uspješnost i zapravo bi pokušali iznivelirati diskriminaciju među osobama s invaliditetom. Ono što je sada napravljeno je da nema više diskriminacije s osobama bez invaliditeta. Jer ako netko kao osoba s invaliditetom ima 10.000 kuna plaću, a netko s invaliditetom isto toliko, na istom su Ljubica Lukačić, Vojin Perić i Marica Mirić.radnom mjestu, onda mogu svoju plaću trošiti na što žele, a ne da osoba s invaliditetom troši pola svoje plaće na troškove prouzročene invaliditetom. Pokušao sam biti jasan kako biste shvatili što znači kompenzacijski novac - rekao je Perić.

Mirić je također izrazila zadovoljstvo svime rečenim, budući da su svi prijedlozi SOIH-a prihvaćeni od strane Vlade. Rekla je da će povećanjem osobnih invalidnina osobe s invaliditetom dostojanstvenije živjeti, kao i da su u pripremi Zakon o inkluzivnom dodatku te Zakon o osobnim asistentima, koji bi na kraju godine trebali ući u zakonsku proceduru. Prema njoj, očekuje se da će 2022. godina biti upisana zlatnim slovima u nastojanjima da se osobe s invaliditetom u svojim pravima izjednače sa 'zdravim osobama'. Napokon se došlo i do toga da njegovatelj osobe s invaliditetom ne mora biti samo roditelj, već svaka druga bliska osoba koju korisnik sam izabere. Navela je i da kvotni sustav i poticaji poslodavcima prilikom zapošljavanja govore da će osobe s invaliditetom imati prilike za dostojanstveniji život.

Na pitanje novinara što se očekuje od Vlade ove godine, Mirić je odgovorila da se očekuje kretanje u izradu Zakona o socijalnom stanovanju, a radna novina u ovoj godini biti će i osobni asistenti na radnom mjestu, čime bi se trebala riješiti institucionalizacija osoba s invaliditetom te uključivanje u život.

 

Tekst: Klaudija Klanjčić