Vijesti > URIHO Najveća zaštitna radionica u Hrvatskoj osposobljava osobe s invaliditetom za čistače i pomoćne kuhare

Kako se nezaposlene osobe s invaliditetom trebaju osposobljavati za deficitarna zanimanja, URIHO je stoga preuzeo obvezu osposobljavanja njih 55, i to za čistače i pomoćne kuhare

Višnja Majsec Sobota (u sredini) sa svojom vrijednom ekipom

URIHO - Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, u partnerstvu s Regionalnim uredom Zagreb Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokrenuo je Projekt osposobljavanja osoba s invaliditetom za poslove čistača i pomoćnih kuhara (m/ž).

Projekt se održava pod motom 'Pometimo prošlost, zakuhajmo budućnost', a njegov je službeni naziv 'Model aktivacije dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom kroz razvoj i provedbu prilagođenih programa osposobljavanja i radnog treninga'.

Kao što je istaknuto na konferenciji za novinare u Virtualnoj radionici u Zagrebu, Gundulićeva 18, prilikom predstavljanja prve grupe korisnika, razlog za pokretanje projekta je činjenica da trećina osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj nema ni dana radnog staža. Porazna je i činjenica da je trenutačno u Hrvatskoj registrirano 5.400 nezaposlenih osoba s invaliditetom, od kojih je gotovo 1.200 iz Zagreba. Od tih podataka još više zabrinjava činjenica da je više od 70 posto osoba s invaliditetom nezaposleno dulje od godinu dana, a 17 posto nezaposlenih osoba s invaliditetom taj status ima preko osam godina.

- Do kraja srpnja iduće godine u osposobljavanje će se uključiti pedeset i pet osoba, preciznije dvadeset i pet za pomoćne kuhare, a trideset za čistače. Svaka skupina ima po pet polaznika, a program za čistače upravo završava prva skupina. Projekt obuhvaća osposobljavanje za čistače, radni trening za pomoćne kuhare, informatičko opismenjavanje, radionice socijalnih vještina za osnaživanje i motiviranje za ulazak u svijet rada, stručno praćenje i izradu završnog mišljenja s preporukama za izlazak na tržište rada - kazala je Višnja Majsec Sobota, rukovoditeljica Službe za rehabilitaciju URIHO-a te voditeljica samog projekta.

Kako se nezaposlene osobe s invaliditetom trebaju osposobljavati za deficitarna zanimanja, URIHO je stoga preuzeo obvezu osposobljavanja njih 55, i to za čistače i pomoćne kuhare.

Ružica Ćurković

Ružica Ćurković (51), nakon šest godina provedenih u URIHO-u na poslovima čišćenja, gdje se iskazala kvalitetom rada, dobila je čast da bude instruktorica grupama korisnika koji se obučavaju za čistače, odnosno čistačice.

Na pitanje kako joj je s prvom grupom polaznika, u dobi od 20 do 30 godina, oduševljeno je rekla: - Jako lijepo. Zaista radim s lakoćom. Kao grupa super funkcioniramo jer su disciplinirani i motivirani za posao.

Uz nju, u timu koji obučava su također i psihologinja Jelena Opačak, socijalna radnica Antonija Mekinić, edukacijska rehabilitatorica Vesna Zećirević te dvije informatičarke Lidija Bešlagić i Jasna Kešina.

Polaznici Tomislav (23) i Monika (27) izrazili su veliko zadovoljstvo što su dobili priliku za osposobljavanje te se nadaju kako će im se pomoći da se napokon zaposle. Uz ostale tri kolege demonstrirali su pred svima što su naučili – pranje prozora, čišćenje sanitarija, metenje, uključivanje i služenje kompjuterom, brisanje prašine. Između ostalog, Tomislav je istaknuo kako je vrlo važno detaljno sve napraviti te uvijek još provjeriti je li sve počišćeno.

Svrha informatičke obuke je obnova postojećih znanja te učenje osnova informatike, u smislu worda, pretraživanja interneta, slanja emailova, kako bi se osposobili da napišu samostalno životopis i napišu zamolbe za posao.

- Polaznici su pokazali visok stupanj motivacije, zainteresiranosti i spremnosti  za rad, zbog čega smo izuzetno zadovoljni kao tim – rekla je Bešlagić.

Zećirević ima 25 posto cjelokupne satnice u određenoj obuci grupe. Prvi zadatak joj je da instruktoricu upozna s prirodom samih oštećenja korisnika.

- To je važno da bi sve polaznike mogli smjestiti u radno-socijalni kontekst, odnosno kako bi s obzirom na moguće teškoće zbog vrste i stupnja oštećenja na koje nailazi ili bi mogla naići prilikom rada, prilagoditi radni proces, tj. dati adekvatnu prilagodbu kao što su skraćeno radno vrijeme, pauzu, zatim pojednostavljenje, ponavljanje, skraćenje i objašnjenje radnih uputa. To omogućavaju vizualizacija, dramatski prikaz, primjeri i priče iz svakodnevnog života – pojasnila je.

Tomislav Forjan i Monika Bobić

Uz navedeno je istaknula da je osim nekih oblika asistivne tehnologije, pogotovo u informatičkom smislu, važno praćenje radno-socijalnog funkcioniranja samih polaznika.

- To znači da procjenjujem njihovu kvalitetu, brzinu, spretnost, prilagodbu, radnu stabilnost i komunikaciju u radnoj situaciji u suradnji s drugim kolegama u timu, a u potrebi pružam im i individualni rad – rekla je Zećirević.

Psihologinja Opačak zajedno sa socijalnom radnicom radi na komunikacijskim radionicama za uključivanje u svijet rada. Uz to individualno prati i daje podršku kroz cijeli proces.

Nažalost, kako je istaknuto, ni kazne ne mogu sva poduzeća s više od dvadeset zaposlenih natjerati na zapošljavanje osoba s invaliditetom, a te osobe im trebaju činiti tri posto zaposlenih. Najveći problem leži u kvalifikacijskoj strukturi nezaposlenih koja ne prati potrebe tržišta rada.

Zbog svega navedenog cilj projekta je povećati zapošljivost osoba s invaliditetom za poslove čistača i pomoćnih kuhara, a Projekt je u prvom redu namijenjen osobama s intelektualnim teškoćama.

Klaudija Klanjčić