Vijesti > Tko će preuzeti odgovornost za promašaje u Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji

Sve dosadašnje primjedbe i prijedlozi iz naših sredina (članica OSVIT-a) nisu prihvaćene, iako logikom dugogodišnjeg rada mislimo da poznajemo stvarno stanje i problematiku djelovanja vezanih za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

Na proširenoj sjednici Upravnog odbora Udruge OSVIT, održane 25. studenog 2013. godine razmatran je i konačan prijedlog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Sastanku su nazočile sljedeće članice udruge: Centar za rehabilitaciju Zagreb, DES, Lada, Srednja strukovna škola Varaždin, Suvenir Arbor Vitae i Tekop Nova.

U raspravi je konstatirano da sve dosadašnje primjedbe i prijedlozi iz naših sredina (članica OSVIT-a) nisu prihvaćene, iako logikom dugogodišnjeg rada mislimo da poznajemo stvarno stanje i problematiku djelovanja vezanih za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Predlagatelj Zakona nepokolebljivo brani svoja rješenja, pa će vjerojatno jednakom mjerom preuzeti odgovornost za promašaje.

U ovom tekstu ne iznosimo sve ono novo, po našem mišljenju, dobro koje unaprjeđuje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom već iznosimo samo ono što bi u Zakonu trebalo promijeniti:
1. U Zakonu nije dovoljno definirana uloga osnivača prilikom osnivanja i djelovanja zaštitnih i integrativnih radionica te predlažemo:
a) Da se u Članku 18. doda stavak 3. koji glasi: Osnivači su dužni osigurati sredstva za osnivanje i djelovanje integrativnih radionica.
b) U Članku 20. dodati stavak 3: Osnivači su dužni osigurati sredstva za osnivanje i djelovanje zaštitnih radionica.
2. Uvođenjem kvotnog sustava za realni sektor iznosimo primjedbe:
a) U stavku 1. Članka 7. daje se obveza poslodavcu pri zapošljavanju osoba s invaliditetom daje se preveliki manevarski prostor prilikom odlučivanja i odabira radnih mjesta na kojima će se osoba s invaliditetom zaposliti.
b) U stavku 4. Članka 7. preširoko je definiran broj osoba s invaliditetom koje se ubrajaju u ispunjavanju obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Predlažemo da stavak 4. glasi na slijedeći način: “U ispunjavanje obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ubrajaju se zaposlene osobe s invaliditetom te osobe s invaliditetom čije redovno obrazovanje poslodavac stipendira.“
3. Preciznije definiranje novčane naknade iz kvotnog sustava:
a) Mišljenja smo da iz Zakona mora biti razvidno za što je namijenjena novčana naknada i koja institucija može s njome raspolagati. Stoga držimo da ukoliko je predlagatelju doista interes poticati i unaprijediti profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom trebao bi u članku 9. iza stavka 6. dodati novi stavak 7. koji glasi: „Novčana naknada namijenjena je za unaprjeđenje sustava profesionalne rehabilitacije i zapošljavanje osoba s invaliditetom koju provodi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje.“
4. Rok od godine dana u Članku 43. Zakona je prekratak (rok je skraćen za 60  dana u kojem je predviđeno donošenje Pravilnika). U navedenom roku treba uskladiti kompletan unutrašnji ustroj, provesti Zakonom predviđene procedure i ishoditi suglasnost osnivača. I sve to pretpostavlja ažurnost i tijela koja trebaju profunkcionirati po novom Zakonu.
Predlažemo da rok u Članku 43. Zakona bude 5 godina.
5. Reguliranje bitnih zakonskih rješenja Pravilnicima smatramo neprihvatljivim zbog pravne nesigurnosti svih subjekata koji Zakon primjenjuju i na koje se Zakon odnosi.
6.  Regionalni centri, organizacija, definiranje regija
Koja od regionalnih podjela Republike Hrvatske će se primjenjivati kod osnivanja navodnih četiri regionalna centra za profesionalnu rehabilitaciju.
Osnivanjem Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom gubi se osnovna zadaća Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Republika Hrvatska će biti jedina država Europe koja će u okviru Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom imati Fond i jedinstveno tijelo vještačenja, a to predstavlja eksperiment in vivo.
Dosadašnja uloga Fonda stavlja se u drugi plan obzirom da sredstva koja su dosada bila namijenjena profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom najblaže rečeno postaju upitna s obzirom na dosadašnju praksu kontinuiranog smanjenja proračunskih sredstava Fondu.