EASPD i OSVIT KONFERENCIJA – Budućnost prava na rad i društvene ekonomije – 16. međunarodni stručni skup

Konferencija je održana proteklog četvrtka i petka, 5. i 6. svibnja, u Zagrebu u Hob-u, pod pokroviteljstvom Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

Konferenciju naziva ‘Future of the Right to Work: What role for the Social Economy?’ (Budućnost prava na rad: Kakva je uloga društvene ekonomije?) organizirali su Europsko udruženje pružatelja socijalnih usluga (EASPD), Udruga ustanova, drugih pravnih osoba i građana koji provode profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Hrvatske (OSVIT) i Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), te je okupila ključne domaće i međunarodne dionike – stručnjake, aktiviste i osobe s invaliditetom – kako bi istražili ulogu društvene ekonomije u unapređenju tržišta rada, kao i identificirali kako ostvariti njen maksimalni učinak.

Budući da je ovo službena EASPD-ova međenarodna konferencija, njen format je bio drugačiji u odnosu na prethodne OSVIT-ove stručne skupove u Zadru.

Kako piše organizator, svijet rada prolazi kroz važne promjene, posebice, ali ne samo zbog utjecaja digitalizacije na svaku granu industrije. Sam rad se mijenja. Mogućnosti za zapošljavanje se razvijaju, a organizacija rada prilagođava se ovom novom kontekstu. Ove promjene također dolaze u vrijeme pandemije covida-19, koja utječe na gospodarstva, ali i ubrzava neke od tih promjena. Ukratko, budućnost rada izgledat će vrlo drugačije za jedno desetljeće nego što izgleda danas – s prednostima i nedostacima koji dolaze s tim.

Promjene u budućnosti rada imaju posljedice na osobe s invaliditetom i njihove radne mogućnosti. Već danas je veća vjerojatnost da će osobe s invaliditetom biti nezaposlene (50%) u odnosu na osobe bez invaliditeta (25%). Još gore, ova statistika ne uzima u obzir situaciju milijuna neaktivnih osoba s invaliditetom diljem kontinenta. Kako će te promjene utjecati na osobe s invaliditetom i njihovo zapošljavanje? Hoće li to stvoriti više ili manje prilika?

Društvena ekonomija je glavni akter u području rada za osobe s invaliditetom – zapošljavanjem, osposobljavanjem ili pružanjem potpore milijunima osoba s invaliditetom kako bi dobili posao na cijelom kontinentu. Svakako je postignut napredak, posebice oko modela podrške na otvorenom tržištu rada. Ipak, i dalje postoje trajni izazovi, naglašeni stalnim visokim stopama nezaposlenosti, siromaštva i socijalne isključenosti osoba s invaliditetom. Kako se socijalna ekonomija može prilagoditi i promjenama u svijetu rada, ali i postići napredak potreban za pružanje podrške većem broju osoba s invaliditetom u pristupu kvalitetnim poslovima?

Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom, a posebno članak 27., kompas je za to kako osobe s invaliditetom mogu uživati ​​pristup radu i zapošljavanju na ravnopravnoj osnovi s drugima. Potiče kreatore politika, poduzeća i druge da učine više kako bi stvorili okvir za bolje uvjete. Također potiče i gura društvenu ekonomiju – posebice zbog svoje sposobnosti da stvori dostojna i uključiva radna mjesta za osobe s invaliditetom na otvorenom tržištu rada. Kako društvena ekonomija može postati dio progresivnog ostvarivanja prava na rad osoba s invaliditetom?

Na sva ova pitanja, ali i više, konferencija je pokušala odgovoriti kroz četiri panela u plenarnom dijelu, te osam radionica u četiri paralelne dvorane.

No prije radnog dijela, kako to obično i biva, brojnom međunarodnom skupu su se obratili organizatori, kao i uzvanici. Tako su uvodne i pozdravne govore održali predsjednik EASPD-a James Crowe, predsjednik OSVIT-a Josip Držaić, pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Romana Galić, te ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić. Crowe je posebno istaknuo utjecaj izbjegličke krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu, Galić i Piletić su se osvrnuli na podršku Grada Zagreba i Republike Hrvatske zapošljavanju osoba s invaliditetom, a Držaić je posebno naglasio različit način funkcioniranja zaštitnih i integrativnih radionica diljem Europe i svijeta, i potrebu da se ta različitost uvaži u procesu donošenja relevantnih politika.

Među uzvanicima su bile još i pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak, saborska zastupnica Ljubica Lukačić te ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) Ante Lončar.

Okupljenima se nakon toga obratila ravnateljica Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Damira Benc, koja je kratkom prezentacijom predstavila rad ZOSI-ja.

Na prvom panelu, naziva ‘Success stories for persons with disabilities, success stories for the Social Economy’ (Priče o uspjehu za osobe s invaliditetom, uspješne priče za društvenu ekonomiju) sudjelovali su Borislav Staykov i Iva Tsolova (JAMBA, Bugarska), Damir Fatušić i Željka Šemper (URIHO, Hrvatska), Sharona Shlomi i Oded Rahamim (Israel Museum, Izrael), te Kurt Vanhauwaert i Marijn Leroy (Konekt, Belgija). Izmeđe ostalog, govora je bilo o važnosti obrazovanja i podrške obitelji, te o mogućnosti ‘transfera’ na otvoreno tržište rada. Također, raspravljalo se o budućnosti zaštitnog zapošljavanja.

Drugi panel, ‘Exploring quality Jobs through the Social Economy’ (Istraživanje kvalitetnih poslova kroz društvenu ekonomiju) okupio je sudionike koji su imali što reći o inkluziji i održivosti društvenog poduzetništva – Jyrki Pinomaa iz Finske (Inclusion Europe), Alemka Lončar (Hedona, Hrvatska), Marie Aude Torres Maguedaño (Unapei, Francuska), i Grete Wangen iz Norveške (EUSE). Naravno, svi sudionici konferencije dobili su Hedonine čokolade.

Prvog dana su održane i četiri radionice: ‘Vocational Rehabilitation – Let’s start working! – Two examples of vocational rehabilitation’ (Profesionalna rehabilitacija – Počnimo s radom! – Dva primjera profesionalne rehabilitacije) na kojoj su sudjelovale Mija Matić (Centar za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb), Ingrid Pammer (BBRZ, Austrija) i Marleen Clissen (Katholiek Onderwijs Vlaanderen, Belgija); ‘Skills for the future of labour markets’ (Vještine za budućnost tržišta rada) na kojoj su sudjelovale Yael Weinstein i Dana Fuchs Arieli (SHEKULO TOV Group, Izrael) te Clara Centeno (JRC Europske komisije; ‘How to create a future proof job environment: A scientific instrument to measure ‘work values’’ (Kako stvoriti radno okruženje otporno na budućnost: Znanstveni instrument za mjerenje ‘radnih vrijednosti’) na kojoj su sudjelovali Stef de Cock (Groep Maatwerk, Belgija), Arend Pieterse (CEDRIS, Nizozemska) i Bruno Fermin (SBCM, Nizozemska); ‘Skills for the future: Work integration social enterprises are ready!’ (Vještine za budućnost: Društvena poduzeća za radnu integraciju su spremna!) na kojoj su sudjelovali Nóra Györke (EASPD), Danijel Baturina (Sveučilište u Zagrebu), Melanie Schaur (JKU, Austrija), Sophia Karagouni (Margarita, Grčka).

Prvi dan konferencije zaključio je Fabrizio Fea, supredsjedatelj Foruma članova o zapošljavanju EASPD-a, a kasnije, u ranim večernjim satima, upriličena je večera koja je prošla u veselom raspoloženju, uz neizostavne prilike za razmjenu iskustava i kontakata.

Drugi dan konferencije otvorila je Katarina Ivanković-Knežević, ravnateljica Odjela za socijalna prava i inkluziju Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje Europske komisije, koja je predstavila aktualne i nadolazeće strategije i mjere Europske unije koje se tiču zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Prvi panel drugog dana konferencije, ‘The Future of Work: What does it mean for persons with disabilities and for the Social Economy?’ (Budućnost rada: Što to znači za osobe s invaliditetom i za društveno gospodarstvo?), okupio je ljude koji su itekako imali što reći o budućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom – sudjelovali su Sabina Lobato (Fundación Once, Španjolska), Patrick Clarke (EDF – Europski forum osoba s invaliditetom), Albin Falkmer (Samhall, Švedska), Ivan Božić (Humana Nova, Hrvatska) i Marc Subirón (EuCIE – Europska konfederacija inkluzivnih poduzeća). Sabina Lobato je predstavila zanimljivu studiju o zaposlenosti osoba s invaliditetom, a bilo je rasprave i o značenju inkluzije, kao i o inovativnim modelima poslovanja u društvenom poduzetništvu.

Na drugom panelu u petak, ‘What’s the future of employment via Social Economy?’ (Kakva je budućnost zapošljavanja putem društvene ekonomije?), također je, očito, bilo riječi o budućnosti zapošljavanja, no ovaj put su sudionici bili donositelji odluka i predstavnici krovnih europskih organizacija osoba s invaliditetom – Thomas Bignal (EASPD), Katarina Ivanković-Knežević (Europska komisija), Patrick Clarke (EDF), Katrin Langensiepen (zastupnica u Europskom parlamentu) i Dragan Jelić (državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike). Razgovaralo se o aktualnim i budućim politikama na europskoj i hrvatskoj razini, a posebno je emotivna bila rasprava o ljudskim pravima.

Osim predstavljanja kulinarskih vještina i novog izdanja gastro natjecanja za osobe s invaliditetom Amorova žlica Udruge UNUO, i drugog su dana konferencije održane četiri paralelne radionice: ‘Fostering innovation on employment’ (Poticanje inovacija u zapošljavanju) na kojoj su sudjelovali Robbert Boonk (PHH Academy, Nizozemska), Fabrizio Fea (Associazione Scuola Viva ONLUS, Italija) i Silvia Muñoz (Plena Inclusión, Španjolska); ‘Social entrepreneurship as an opportunity for employment of persons with disabilities in Croatia’ (Društveno poduzetništvo kao prilika za zapošljavanje osoba s invaliditetom u Hrvatskoj) na kojoj su sudjelovali Dubravka Bihar (ZOSI), Martina Sajko Olovec (HZZ), Branimir Šutalo (Grad Zagreb), Teo Petričević (ACT Grupa), Marica Mirić (Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske – SOIH), Mislav Tadić (MEWO) i Iva Šušak (URIHO); ‘Making the most of technology for quality jobs’ (Maksimalno iskorištavanje tehnologije za kvalitetne poslove) na kojoj su sudjelovali Klaus Hoeckner (Austrijski savez slijepih i slabovidnih), Wilfried Kainz i Anna Königseder (Zero Project, Austrija) i Yousra Sandabad (Centre de la Gabrielle & Ateliers du Parc de Claye, Francuska); ‘EASPD project development café’ (EASPD projektni kafić) na kojoj su sudjelovali Timothy Ghilain i James Churchill (EASPD).

Nakon dva vrlo konstruktivna i intenzivna dana, konferenciju su zaključili blagajnik i član uprave EASPD-a Peter Saxenhofer, koji je sažeo zaključke i poruke odaslane s konferencije, te tajnik OSVIT-a Filip Kozlica, zahvalivši svima uz poziv na novo druženje na OSVIT-ovom stručnom skupu već iduće godine u Zadru.

Za kraj, nikako ne smijemo zaboraviti da su u selfie igri pobijedili Kurt Vanhauwaert (Konekt, Belgija) i Elisabeth Lammers (Unapei, Francuska). Jer sve ovo ne bi imalo smisla bez prijateljstva i zajedništva.